VIJESTI I DOGADJANJA

Zaštita i ostvarivanje biračkog prava osoba s invaliditetom

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u prostorijama Hrvatskog sabora u organizaciji GONG-a održan je javni skup “Zaštita i ostvarivanje biračkog prava osoba s invaliditetom” pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora g. Luke Bebića, tijekom kojeg su predstavljeni analiza i vodič napravljeni u sklopu projekta GONG-a što ga financira Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti („MOBMS“).

Stupanj razvijenosti nekog društva mjeri se prema tome kako se to društvo odnosi prema svojim najslabijim skupinama. U Hrvatskoj osobe s invaliditetom čine 11.5% stanovništva, tj. preko 450 000, od toga je tek 2.5% u stalnom radnom odnosu,  a 71% od toga broja ima završenu najviše osnovnu  školu.  – poručio je predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić te naglasio da je Hrvatska među prvim zemljama ratificirala Konvenciju Ujedinjenih Naroda o pravima osoba s invaliditetom te da  Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom Hrvatskog sabora izričito spominje pristup informacijama i ostvarivanje biračkog prava, kao temeljnog ljudskog  prava bez kojeg ne možemo govorit o demokraciji. Istaknuo je da su civilne udruge prepoznate kao kompetentni partneri te se pozivaju da sudjeluju u izradi regulative iako problemi uvijek nastanu prilikom provedbe zakona.

Savjetnica  predsjednika republike za društvene djelatnosti Zrinka Vrabec Mojzeš  podsjetila je na okosnicu inauguralnog govora predsjednika Josipovića - Hrvatsku kao dom ljudskih prava i  naglasila da su u financijskoj krizi osobe s invaliditetom najranjivija skupina. Smatra da nemotiviranost birača s invaliditetom proizlazi iz brojnih neispunjenih obećanja, te da veliku ulogu u osvještavanju njihovih prava imaju nevladine udruge i mediji, pogotovo javna televizija koja se posebno financira upravo da bi otvarala ove teme, ali emisije koje obuhvaćaju teme koje se tiču osoba s invaliditetom imaju nezahvalan termin te u realizaciju  programa ne uključuju osobe s invaliditetom. 

Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom 2007-2015 predviđa 101 mjeru u 15 područja, ona „nije ustupak ranjivoj skupini već ostvarivanje ravnopravnosti“- rekao je državni tajnik u MOBMS, Stjepan Adanić  navodeći da je premijerka osobito senzibilizirana  za ovu temu, za što su dobar primjer posljednji predsjednički izbori na kojima korištena brajica. Isto tako,  MOBMS svake godine raspisuje natječaj za udruge, ove godine je dodijeljeno je 19 milijuna kuna i još dodatnih 15 milijuna za edukaciju 554 osobna asistenta, a u suradnji s Fakultetom političkih znanosti provedeno je  istraživanje o stavovima članova predstavničkih tijela prema invaliditetu , čiji će zaključci poslužit  kao smjernice.

Dragan Zelić, GONG, predstavio je rezultate analize te letak i audio vodič kroz izbore za osobe s invaliditetom. Smatra da Ministarstvo uprave koje piše jedinstveni zakonik treba u njemu uvažiti  preporuke i između ostalog  osigurati  pravo na tajno glasovanje kao jedno od ključnih prava. Postoji niz problema, osobama smještenim u stacionarima otežan  je pristup biračkim mjestima, birački odbori se često ne odazivaju na pozive osoba s invaliditetom  niti ih zakon na to obvezuje ect. Upozorava da je zbog nepostojanja zakonske regulative Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske  („DIP“) primorano donositi obvezatne upute prije svakih izbora, čime zalazi u zakonodavčeve ovlasti, postupak treba regulirati zakonom, a ne Obvezatnim uputama. Zaključuje da je potrebna veća suradnja među udrugama osoba s invaliditetom, te s državnim institucijama i GONG-om; GONG nije bio pozvan da sudjeluje u izradi izbornog zakonika, niti su se pozvale udruge osoba s invaliditetom te se zastupnice i pravobraniteljica  mole da „pritisnu“ Ministarstvo uprave.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak  pohvalila je  suradnju civilnog društva i MOBMS koja je rezultirala  predstavljenom analizom, ali prema rokovima iz Nacionalne strategije ova analiza je  trebala biti gotova još 2008.godine.  Primjećuje da u analizi nisu spomenute osobe s mentalnim oštećenjima kojima se isto tako treba posvetiti pažnja. Upozorava da je Hrvatska ove godine dužna poslati izvješće o provedbi Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom odnosno napretkom učinjenim po tom pitanju, a odredbe izbornih zakona nisu u skladu s Konvencijom. Smatra da bismo se trebali ugledati na austrijski model, uvesti primjenu novih tehnologija, provesti  edukacija na svim razinama, unijeti dijelove iz obaveznih uputa DIP-a u pravne okvire,  u izradu propisa uključiti udruge osoba s invaliditetom i u konačnici sa zajedničkim preporukama ići u Ministarstvo uprave. 

Hrvatska je zemlja u kojoj diskriminacija nije pojedinačna nego sustavna- istaknula je Vesna Škulić, zastupnica SDP te je naglasila da je sudjelovala s tada samo profesorom Josipovićem u izradi teksta Deklaracije o izjednačavanju prava osoba s invaliditetom bez obzira na osnovu invaliditeta  koja je  zbog odredbe o osnovi invaliditeta dugo čekala u Saboru. Spominje važnost potreba osoba s intelektualnim teškoćama jer je upravo ove godine zbog odnosa prema njima Human Rights Watch prozvao vlasti u Republici Hrvatskoj. Upozorava na netransparentni sustav raspodjele sredstava Hrvatske lutrije te ističe da je  do reforme sustava socijalne skrbi trebalo je doći još 2007. godine. Primjećuje da organizacije civilnog društva koje se bave ovom tematikom često na čelu imaju zdrave osobe te da se nitko iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi nije pojavio na ovom skupu, a i sam se ministar uglavnom predstavlja tek kao „ministar zdravstva“. Naglašava da ova tema nije atraktivna  za medije, da se više zastupnika treba uključiti  u rasprave o ovim pitanjima i  predlaže da GONG pred nadolazeću kampanju stimulira izlazak  ovih 450 000 birača na izbore.

Aleksandra Jozić Ileković, DIP, iznosi da prema UN-ovoj Konvenciji osobe s invaliditetom imaju pravo na ostvarivanje biračkog prava samostalno, što u Hrvatskoj i nije baš ostvareno, mahom zbog manjka financijskih sredstava. Ileković smatra da  prepreka za glasanje poštom nije primarno nesređenost popisa birača ( što tvrdi GONG) već  činjenica da naš zakon ne poznaje tu instituciju i  da građani nemaju povjerenja u izborni postupak. Navodi da DIP ima informacije o tome da je na pomolu novi izborni zakon te se nada da će ih se smatrati relevantnim tijelom za inpute i  da će nakon toga pristupit edukaciji birača. 

 Ljubica Lukačić zastupnica HDZ, kako sam kaže nikad nije imala problema s glasanjem. Glavnim problemima smatra motivaciju osoba s invaliditetom te bi se trebale uključivati u političke procese, posebno na lokalnoj razini. Smatra da su 3 godine od ratifikacije UN-ove Konvencije „prekratak rok za revoluciju“, ali ima napretka te ističe da je primjerka  Jadranka Kosor, na vlasti i u oporbi, uvijek  bila na raspolaganju osobama s invaliditetom.

Mira Katalenić iz Udruga za obuku pasa vodiča, naglašava preko 50% osoba s invaliditetom nema pristup računalima i tehnologiji u širem smislu i predlaže suradnju GONG-a i lokalnih udruga osoba s invaliditetom.

Europska komisija preporučuje RH da posveti veću pozornost gluhoslijepim osobama kao najisključenijoj skupini osoba s invaliditetom; izvješća Vlade uglavnom se odnose na slijepe i slabovidne osobe, dok većina gluhoslijepih osoba ne zna Brajicu, upitna je kvaliteta prevoditelja koji su im neophodni a na biračkim mjestima nema specijaliziranih prevoditelja koji su im potrebni – istaknula je Sanja Tarczay, predsjednica hrvatske udruge gluhoslijepih osoba Dodir. 

Na samom kraju Jelena Berković GONG, na opasku da bi GONG trebao mobilizirati birače s invaliditetom, napominje da ima institucija kojima je to među ovlastima, kao  što je DIP, te bi se i te institucije trebale uključiti.